Prema njegovim riječima, države koje su sudjelovale u projektima često su subvencionirale poslodavce kako bi se testirao model rada s manje sati ili neradnim petkom. Rezultati su pokazali da je produktivnost radnika bila znatno veća nego prije, zbog čega su mnogi poslodavci nastavili primjenjivati takav raspored i nakon završetka pilot-projekata.

Novosel smatra da bi se kraći radni tjedan u Hrvatskoj mogao pokušati u pojedinim sektorima, osobito u IT industriji i dijelu lokalne samouprave. Međutim, upozorava da postoje djelatnosti poput trgovine i građevine gdje već sada nedostaje radnika, pa bi skraćivanje radnog vremena zahtijevalo dodatno zapošljavanje.

Govoreći o privatnom sektoru, naglašava da su radnici često u nepovoljnijem položaju nego u državnim i javnim službama. Navodi kako mnogi rade više od 40 sati tjedno, a prekovremeni sati često nisu adekvatno evidentirani niti plaćeni. Zbog toga smatra da je prije uvođenja kraćeg radnog tjedna potrebno urediti radnička prava i pojačati inspekcijski nadzor.

Izvor/Screenshot: Večernji list