Pristupačnosti
Neprijavljeni rad najčešće je prisutan u građevinarstvu i ugostiteljstvu, no nadzori pokazuju da je raširen u gotovo svim gospodarskim sektorima. O toj temi se u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog", u kojoj su gostovali Višnja Katalinić, SSSH, Ivana Šimić, iz Hrvatske udruge poslodavaca i Ivan Vidiš, iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Među neprijavljenim radnicima bilo je 1100 domaćih i oko 900 stranih. Višnja Katalinić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske kazala je to ne može biti i konačan broj radnika. Napominje da se broj neprijavljenog rada može preispitivati zbog potkapacitiranosti državnog inspektorata. Stoga je pretpostavka da neprijavljenog rada ima puno više od utvrđenog.
Strani radnici su rastuća skupina u pogledu neprijavljenog rada, tvrdi Katalinić. Ministarstvo za njih nije predvidjelo nekakve preventivne ili direktne mjere.
Najveći problem je što strani radnici nemaju direktan uvid u svoj zahtjev za radnu dozvolu. Taj zahtjev podnosi poslodavac koji bi onda trebao obavijestiti radnika o ishodu takvog zahtjeva, odnosno iskreno reći je li takav zahtjev uopće podnesen s obzirom da stranom radniku ovisi legalan boravak u zemlji o tome, istaknula je i dodala da su o tome govorili i na sjednici GSV-a kada je bilo riječi o Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada.
Kada radnik dobije dio plaće "na ruke", onda je to djelomični neprijavljeni rad i isto je vrlo štetan. Sve što se dobije "na ruke" nevidljivo je za sustav i tu nema uplata za mirovinski i zdravstveni sustav, rekao je Vidiš.
Uz ove napore oko potpuno neprijavljenog rada, mi smo u zadnjih godinu dana imali velike akcije s Poreznom upravom, gdje smo kontrolirali razinu minimalne plaće, naglasio je.
Napravljena je kontrola plaća u sektorima turizma i građevine. Veliki dio poslodavaca u građevini je ispravio plaće i to retroaktivno šest mjeseci unazad.
Osim toga, idemo ciljano u inspekcijske nadzore da pogledamo i one razrede plaća. Dakle, ne samo minimalne, nego i po razredima plaća, jesu li one isplaćene u skladu sa zakonom, kazao je Vidiš.
Ivana Šimić iz Hrvatske udruge poslodavaca naglasila je da se HUP zalaže upravo za poštivanje kolektivnog ugovora, isplatu plaća po tarifnim razredima, kako bi se poslodavci zaštitili od nelojalne konkurencije. Nelojalni, kaže, mogu biti domaći poslodavci koji ne poštuju kolektivne ugovore, ne isplaćuju plaće radnika, ali to može biti i inozemna konkurencija koja ne poštuje hrvatske propise.
Napominje da radnike treba svrstati u ispravnu kategoriju, kako kolektivni ugovor i propisuje. Ima onih poslodavaca kojima se slučajno dogodi propust, ali ima i onih koji, ističe Šimić, sustavno krše propise i koji nisu do sada vidjeli neke benefite ispravnog zapošljavanja radnika.
Zakon ide u ispravnom smjeru - da se kažnjavaju recidivisti, a ne samo poslodavac koji je nekakvom omaškom imao propust u zapošljavanju, dodala je.
Odgovarajući na pitanje o tome koliko je raširena pojava neprijavljenog rada u građevinarstvu, Šimić je kazala da ga sigurno ima, kao i u dugim sektorima.
Mi u Hrvatskoj udruzi poslodavaca potičemo nadzor od strane države, znači suradnju Porezne uprave, inspektorata, sindikata (...) s ciljem da bi se sustavno poštivala pravila i da bi se eliminirale nelegalne konkurencije, dodala je Šimić.
Cijelu emisiju pogledajte ovdje.
Izvor: HRT
Samo organizirani u sindikat, radnici mogu kolektivno pregovarati s poslodavcem o svojim plaćama i uvjetima rada, te organizirati štrajk ako se s njim ne mogu dogovoriti o ovim pitanjima.
