Umjetna inteligencija (UI) sve više prožima svijet rada, predstavljajući ključan strateški izazov, ali i priliku za sindikalni pokret u Hrvatskoj. Iako je njezino usvajanje u ranoj fazi, neupitno je da će UI značajno oblikovati budućnost rada – od načina na koji radimo do kvalitete radnih mjesta.

Uoči predstavljanja ključnih nalaza istraživanja koje je provela Dijana Šobota, izvršna tajnica SSSH za međunarodne odnose i razvoj organizacije, okupljenima je pružen uvid u politički, ekonomski i društveni okvir sindikalnog djelovanja u Hrvatskoj. Tom prilikom je Darko Šeperić, izvršni tajnik SSSH za javne politike, edukaciju i projekte, prezentirao publikaciju Sindikalni pregled – Hrvatska 2025. kojim je obuhvatio ključna sindikalna događanja u 2024. i 2025. godini.

Glavni problem za sindikate i dalje je ostalo smanjenje raspona plaća uzrokovano intenzivnim povećanjem minimalne plaće posljednjih godina, koje nije bilo praćeno jednakim postotkom povećanja plaća za skupine poslova srednje i više razine složenosti. Posljedično, razlike u plaćama između nekvalificiranih i kvalificiranih radnika u mnogim tvrtaka postale su gotovo simbolične, navodi Šeperić.

Sindikati moraju preuzeti ulogu ključnih dionika u oblikovanju budućnosti rada pod utjecajem UI

Umjetna inteligencija i radna mjesta: istraživanje sindikalnih percepcija i iskustava, prvo je istraživanje u Hrvatskoj koje je ispitalo iskustva i percepcije sindikalista o utjecaju umjetne inteligencije (UI) na svijet rada i sindikalni rad. 
Istraživanje je provedeno kvantitativnom metodologijom putem online ankete tijekom siječnja i veljače 2025. godine na prigodnom uzorku od 304 aktivna sindikalista.

Podaci jasno pokazuju da je praktična primjena UI alata u sindikalnom radu tek u početnoj fazi. Iako je gotovo polovica ispitanika (49%) koristila neki oblik UI, učestalost je vrlo niska – većina njih (49,7%) alate koristi rijetko. Korištenje je pretežno administrativne prirode, usmjereno na zadatke poput stvaranja tekstualnog sadržaja (dopisi, članci, izvještaji) (52,3%), učenja (42,3%), pronalaženja informacija (34,2%), prevođenja (32,9%) te informiranja i komuniciranja sa članovima (30,9%). 

Kao glavne prepreke za buduće korištenje ističu se briga za privatnost podataka (39,5%) i nedostatak potrebnih vještina i kompetencija (36,8%), što dodatno naglašava potrebu za ciljanim edukacijskim naporima. Kada je riječ o percipiranim rizicima, sindikalisti su najviše zabrinuti zbog dehumanizirajućih učinaka UI. Dva najveća percipirana rizika su: nestanak ljudskog elementa (36,8%) te smanjenje potrebe za radnicima (28,3%). Treći najveći rizik jest rizik od manipulacije i zloupotreba (23,0%).

Istraživanje otkriva ključnu tenziju koja će definirati djelovanje sindikata u narednom razdoblju: jaz između iznimno visokih očekivanja od sindikata i trenutno niske razine znanja, vještina i konkretnog angažmana po pitanju UI. Iz nalaza proizlaze tri ključne strateške implikacije:
1.    Hitna potreba za edukacijom kritičkom pismenosti u području UI,
2.    Strateško pozicioniranje u upravljanju UI,
3.    Prijelaz s reaktivnog na proaktivno djelovanje.

Sažetak ključnih nalaza istraživanja pročitajte ovdje.

Osvrt na ulogu Europske komisije u razvoju i regulaciji umjetne inteligencije dala je Andrea Čović Vidović iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.