Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Hrvatskoj nedostaje više od 110.000 radnika i to samo u djelatnostima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva i trgovine. Sektor trgovine posljednji je u nizu djelatnosti koja postaje izraženije deficitaran, a taj se nedostatak radnika već sada može primijetiti kroz masovno skraćivanje radnog vremena poslovnica na samo jednu smjenu.
U sektoru trgovine bilježi se značajan nedostatak radne snage. Natječaji za zapošljavanje su kontinuirano otvoreni, a mnogi trgovci moral su i u malim formatima trgovina zatvarati drugu smjenu, jer nemaju raspoloživih radnika. Naravno, u nedostatku optimalnog broja radnika, zaposleni radnici rade više, njihovo opterećenje je značajnije, a sve će to sigurno dugoročno, imati negativne posljedice na njihovo zdravstveno stanje. Stres na radnom mjestu je zbog ove situacije značajno povećan. Posebno mislim na terete koje prenose i napore koje imaju pri odrađivanje povećanog opsega posla. Fluktuacija radne snage je velika, a mnogi radnici se zadržavaju u trgovini samo dok ne nađu nešto bolje. Trgovina kao djelatnost nije poželjna za zapošljavanje, osim nekoliko tvrtki, koje su izuzeci, kazala nam je Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske (STH).
U turističkim regijama u sektoru trgovine rade radnici iz susjednih zemalja i regije, a u Zagrebu rade najčešće, radnici iz Nepala i Filipina. Rade kao skladištari, komisionari, slagači u trgovinama i slično, a prema informacijama s terena, dobro su se uklopili u radnu sredinu. Najveća prepreka im je ipak nepoznavanje hrvatskog jezika pa teže komuniciraju na radnom mjestu.
Po prvi puta ove godine, stranih sezonskih radnika će biti više od domaćih, a omjer se kreće oko 35.000 stranaca i 25.000 domaćih. I dalje većina sezonskih radnika dolazi iz susjednih zemalja, velik je broj i onih koji dolaze s Dalekog istoka, kojima je prvi preduvjet dobro poznavanje engleskog jezika.
Iz Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) kažu da: Nedostatak radnika utječe tako da su stalnozaposleni preopterećeni, jer zapošljava se prilično nestručan kadar za sezonske poslove. Kada govorimo o radnicima koji rade u većim hotelskim kućama gdje se zakon i kolektivni ugovori poštuju, radnici nemaju problema, no svi ovi koji rade kod malih poslodavaca slabije su kontrolirani.
Strani radnici koji su učlanjeni u sindikat imaju bolju zaštitu jer se mogu nekome obratiti u slučaju kršenja prava, pa je automatski bolja i kontrola njihovog radnog odnosa. Najviše članova sindikata iz stranih zemalja dolazi iz Sjeverne Makedonije s kojima STUH ima odličnu suradnju. Što se tiče dalekih zemalja najviše radnika dolazi iz Filipina, Nepala i Bangladeša i sve se više učlanjuju u sindikat.
Slaba informiranost o radničkim pravima u graditeljstvu
Dio domaćih radnika/članova SGH u ovom periodu lakše može izboriti veće plaće jer im je porasla pregovaračka moć. Poslodavci su ionako s manjkom radnika, a ukoliko odu i postojeći, tvrtke neće moći ugovarati nove poslove u vrijeme kad je velika potražnja za građevinskim poslovima, kaže Domagoj Ferdebar, tajnik Sindikata grdaiteljstva Hrvatske (SGH). Zbog nedostatka radnika dio posla preusmjerava se na postojeće radnike, sigurno ne sav jer u građevini se nažalost često radi izvan okvira radnog vremena pa stoga nije moguće radnicima nametnuti još dodatnog rada.
Strani radnici najviše dolaze iz BiH, Albanija, Turska, Nepal, Indija, Bangladeš, Filipini, a najčešća prepreka uz nepoznavanje jezika vrlo je slaba informiranost o pravima koja radnici imaju za vrijeme rada u Hrvatskoj. Mnogi pristaju raditi za 700 eura bruto plaće, ne znajući da imaju pravo na plaće iz Kolektivnog ugovpra za graditeljstvo.
Fotografija: Freepik
Samo organizirani u sindikat, radnici mogu kolektivno pregovarati s poslodavcem o svojim plaćama i uvjetima rada, te organizirati štrajk ako se s njim ne mogu dogovoriti o ovim pitanjima.