Više od jedne trećine građana EU-a vidi borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (36 posto) i javno zdravlje (34 posto) kao glavne teme kojima će Europski parlament dati prioritet. Djelovanje protiv klimatskih promjena te potpora gospodarstvu i otvaranju novih radnih mjesta (oboje po 29 posto) odmah slijede, dok su migracije i azil (18 posto), trenutno na devetom mjestu, porasli za sedam postotnih bodova od jeseni prošle godine.
Društveno ekonomske poteškoće i dalje pogađaju mnoge Europljane, bez obzira na pokazatelje koji su se neznatno poboljšali tijekom posljednjih šest mjeseci. 73 posto (6 posto manje nego u proljeće 2023.) ispitanika smatra da će im se životni standard smanjiti u idućoj godini.
Više od trećine Europljana (37 posto) ponekad ili većinu vremena ima poteškoća s plaćanjem računa.
Rezultati dolaze nekoliko dana prije velikih prosvjeda u Bruxellesu koje je sazvala Europska konfederacija sindikata (ETUC) protiv planova da se Europa gurne u još jedno razdoblje štednje.
Planovi za ponovno uvođenje mjera štednje koje trenutačno razmatra Vijeće onemogućili bi Europu da djeluje u skladu s prioritetima građana i umjesto toga značili bi više siromaštva i zagađenja, ističe glavna tajnica ETUC-a Esther Lynch i dodaje čelnici EU-a trebali bi poslušati poruku koja dolazi jasno i glasno od 26.000 ispitanih ljudi, kao i tisuća koje će marširati u Bruxellesu sljedeći tjedan, i odstupiti od mjera štednje 2.0.
Prema prijedlozima za nova pravila o dugu i deficitu, 14 država članica će samo iduće godine smanjiti 45 milijardi eura iz svojih proračuna.
Fotografija: rawpixel.com/Freepik.com
Samo organizirani u sindikat, radnici mogu kolektivno pregovarati s poslodavcem o svojim plaćama i uvjetima rada, te organizirati štrajk ako se s njim ne mogu dogovoriti o ovim pitanjima.