Prema novim pravilima, poslodavci moraju organizirati rad u skladu sa smjernicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. To uključuje procjenu rizika od toplinskog stresa, prilagodbu organizacije rada tijekom najvećih vrućina, osiguravanje dovoljne količine pitke vode, češćih odmora, mogućnosti rada u hladu ili rashlađenim prostorima te odgovarajuće zaštitne opreme kada je to potrebno. Na gradilištima i drugim radnim mjestima potrebno je osigurati i tehnička rješenja poput nadstrešnica, ventilacije ili drugih mjera koje smanjuju izloženost visokim temperaturama.

Kada bi se poslodavci vodili preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i pravilnik provodili u punom smislu, najteži fizički poslovi obavljali bi se u hladnijem dijelu dana. To bi značilo da bi se između 11 i 16 sati izbjegavao rad na najtežim fizičkim poslovima te bi se organizirao ranije ujutro, kako bi se izbjeglo najveće toplinsko opterećenje, kazao je za HRT Domagoj Ferdebar, glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH)

Ipak, pravilnici ne uvode automatsku zabranu rada kada temperatura zraka dosegne ili prijeđe 35 stupnjeva Celzija, što su tražili sindikati i dio stručne javnosti. Iz Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike poručuju kako takvo rješenje trenutno ne postoji ni u jednoj državi članici Europske unije te da je naglasak stavljen na procjenu rizika i preventivne mjere koje poslodavac mora provesti.

Fotografija: Adobe Express

Pravilnici su korak naprijed, ali ono što nas zabrinjava jest činjenica da s terena i dalje dobivamo informacije kako mnoge građevinske tvrtke ne prilagođavaju organizaciju rada ekstremnim vrućinama. Radnici ne smiju biti prepušteni sami sebi, ističe Jasenka Vukšić, predsjednica SGH.

Iz Ministarstva rada naglašavaju da su ove izmjene tek prvi korak. Tijekom 2027. godine planiraju se izmjene Zakona o zaštiti na radu kojima bi se pitanje rada u uvjetima ekstremnih temperatura detaljnije uredilo.

Građevinski radnici, komunalni radnici, dostavljači, poljoprivrednici, radnici u logistici, ali i brojni zaposleni u proizvodnji svakog ljeta rade u uvjetima koji mogu dovesti do toplinske iscrpljenosti, dehidracije pa čak i toplinskog udara. 

Sve češći toplinski valovi pokazuju da zaštita radnika više nije pitanje preporuke nego nužnosti. Novi pravilnici predstavljaju važan iskorak prema sigurnijim radnim uvjetima, no ostaje vidjeti hoće li buduće zakonske izmjene dodatno ojačati prava radnika i preciznije definirati granice rada u ekstremnim vremenskim uvjetima.