Pristupačnosti
Prosvjed pod nazivom "Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine" održat će se 18. travnja na središnjem zagrebačkom trgu u organizaciji tri sindikalne središnjice i Sindikata umirovljenika Hrvatske. Naglasivši da Hrvatska ima najveću inflaciju u eurozoni poručili su da bi dostatna prosječna neto plaća trebala biti 2.200 eura, a minimalna 1.100.
Sindikalni prosvjed bit će u 18. travnja u podne na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića. Povorka će krenuti u 11 sati ispred Hrvatskog narodnog kazališta. Glavni zahtjevi su povećanje plaća i mirovina, zahtijevaju se prihvatljive cijene prehrane, prihvatljive cijene stambenih prostora za stanovanje i najamnine te nulta stopa korupcije i "sive ekonomije", kazao je u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a. Očekuje se, dodao je, dolazak više od stotinu autobusa s prosvjednicima iz cijele Hrvatske.
Objasnio je i zašto se sindikati zalažu za prosječnu neto plaću od 2.200 eura. S početkom samostalnosti Hrvatska se opredijelila za tržišnu ekonomiju, tržišno formiranje cijena, kazao je i istaknuo da je RH pod pritiskom EU, MMF-a, a sad i OECD-a, privatizirala sve što je mogla te postala ovisna o uvozu energije i poljoprivrednih proizvoda.
- Tražili smo nešto veću prosječnu plaću nego što je sada, zato što je prosječna europska plaća 3.150 eura bruto, a to je 2.200 neto, rekao je. Tražit će od Vlade i da minimalna plaća ne bude neto 800 eura već 1.100. Smatra da bi i 50% od prosječne plaće trebala biti i prosječna mirovina.
- To je trošak rada koji u ovome trenutku odgovara svim drugim troškovima s kojima se svakodnevno radnik susreće, kazao je i naglasio da se Vlada može hvaliti kako je u proteklih 10-ak godina podigla mirovine za 100%, ali dodaje da 750.000 umirovljenika danas prima manju mirovinu od 612 eura.
Dražen Oreščanin iz Udruge Glas poduzetnika kaže pak kako bi volio da svi imaju veće plaće.
- Postoje ekonomske zakonitosti i ograničenja. Novac za isplaćivanje plaća se mora zaraditi i uprihodovati. U privatnom sektoru mi to uprihodujemo od naših korisnika i klijenata. U javnom sektoru to je novac koji dolazi u proračun kroz prikupljanje poreza. Prosječna godišnja bruto plaća u svim ekonomijama je proporcionalna bruto društvenom proizvodu po glavi stanovnika, kazao je Oreščanin.
- Ove godine će bruto društveni proizvod u Hrvatskoj biti oko 24.000 eura po glavi stanovnika. Ako se uzme granica od 0,9 do 1,1 tog faktora, to je nekakav rang u kojem se bruto plaće kreću u svim državama u EU. Mi smo tu negdje oko 1, što znači da će ta bruto plaća biti nešto preko 2.000 eura. Njemačka ima 49.000 eura bruto društveni proizvod po zaposleniku i ona ima 4.400 bruto plaću mjesečno. To je nešto realno, što se po produktivnosti može kreirati i može isplatiti, istaknuo je Oreščanin.
- S ovakvim sindikalnim zahtjevom bruto godišnje plaće bi bile, ako su 2.200 eura neto, onda je to oko 3.800 eura bruto u Zagrebu, a nešto manje u drugim gradovima koji imaju manji porez na dohodak, ali to bi bilo oko 190% bruto društvenog proizvoda, što je jednostavno neodrživo. Ako bi se to napravilo tako onda bi to značilo ili povećanje poreza i doprinosa ili dodatno zaduživanje države. U konačnici, zbog tih povećanja, bi se povećala i cijena rada koja bi onda bila ukalkulirana dodatno u cijenu proizvoda. To bi proizvelo novo poskupljenje i novu inflaciju, istaknuo je Dražen Oreščanin.
Ne smijemo se, kaže, dovesti u situaciju da iz ove povećane inflacije dođemo u situaciju da ona postane dvoznamenkasta. Predložio je da poslodavci zaposlenicima uplaćuju bruto plaće, pa da bi radnici onda mogli steći dojam kolika su još dodatna izdvajanja uz neto plaću koju dobivaju.
Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada kaže da s prijedlozima o bruto isplatama radnicima treba biti oprezan i možda čekati neku višu razinu financijske pismenosti.
Osvrćući se na najavljeni prosvjed u subotu rekao je da smo u Hrvatskoj na neki način bili prilično zaštićeni od kriza koje su se događale, spomenuvši cijene energenata te agresiju na Ukrajinu i trenutačnu situaciju u Hormuškom tjesnacu.
- Kroz taj tjesnac nam dolazi 20% raznih energenata, pa i veći udjeli cijelog niza proizvoda i elemenata koji su nam bitni za modernu ekonomiju, rekao je Vidiš i pozvao na to da se ne podižu cijene za koje nema opravdanja.
Smatra da treba biti oprezan i u vezi nekih novih izdvajanja, posebno za mirovine i plaće.
- Državni proračun koji je 39 milijardi eura, pola je za plaće i mirovine. Nema tu nekakvog dodatnog prostora za neka velika povećanja, naglasio je Vidiš.
- Nekako mi je nerealno da imamo neke snažne prosvjede u subotu, a istovremeno imamo ozbiljnu globalnu situaciju, kazao je i spomenuo da se redovito prati koliko je tankera prošlo kroz Hormuški tjesnac, da se iz sata u sat situacija mijenja. Spomenuo je i da su plaće u 2024. u javnom sektoru bile gotovo 600 eura veće od onih u privatnom sektoru.
Iva Šušković, predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, smatra da bi pozornost trebalo usmjeriti na sustav. Sustav je taj, kazala je, koji je podbacio. Ako troškovi pojedu mjesečna primanja to znači da ona nisu dostatna i nisu onakva kakva bi trebala biti, dodala je.
Prema njenom mišljenju nije nužno da plaća ili mirovina budu veće, već je bitno da troškovi prate primanja kako bi se od tih dohodaka moglo živjeti. Navela je i podatak da od 90 milijardi hrvatskog BDP-a, prema nekim procjenama, do 11 milijardi ode na korupciju.
- Ne govorim o direktnoj korupciji, o onome što vidimo kroz afere. Afere su samo vrh ledene sante, i da ih nema i dalje bi država trpjela ovakvo stanje kakvo jeste. Mi želimo sustav koji funkcionira, koji je dostupan svim građanima, mi želimo da poduzetništvo funkcionira, da funkcionira domaća proizvodnja, da se u nju ulaže, da se narod u Hrvatskoj može prehraniti vlastitom proizvodnjom, a ne da uvozimo kruh. Mi želimo biti oni koji će sustav mijenjati, a ne reaktivno djelovati kroz nekakva povećanja plaća, smanjenje poreza itd., naglasila je Šušković.
Odgovarajući na kritike da u javnoj upravi ima previše zaposlenih ljudi, kazala je da nema podatak koliko je zaista i potrebno ljudi u trenutku kada se odvija zapošljavanje i raspisivanje natječaja.
- Očito poslodavac procjenjuje da mu je potreban upravo taj broj. No, s jedne strane, mi ovdje govorimo o preplaćenosti, o uhljebima u državnoj službi, pa ću podsjetiti na 2023. kada je jedan zapisničar s 20 godina staža imao 700 eura, izjavila je Šušković.
Na Vidiševu izjavu o tome da je plaća u javnom sektoru porasla uzvratila je pitanjem - zašto je morala toliko rasti? Nije bila dostatna, kaže, a i dalje je nedostatna, zato što nam cijene gutaju dohodak.
Stalno smo, tvrdi, u nekoj krizi i reaktivno im se prilagođavamo umjesto da djelujemo na sustav.
Oreščanin je iznio podatak da je u Njemačkoj 10,5%-11% ljudi zaposleno u javnoj upravi, a u Hrvatskoj s javnim poduzećima oko 30%. Upitao je zašto dio ljudi iz javne uprave u Hrvatskoj ne bi radio neke poslove u privatnom sektoru ili pak otvorili svoje tvrtke. Njegov je prijedlog da se digitalizacijom provede reforma javne uprave. Nakon što se na taj način smanji broj djelatnika, oni koji ostanu imali bi veće dohotke.
Novosel se ne slaže s mišljenjima da sada nije trenutak za prosvjede i zahtjeve za veće plaće i mirovine.
- Prošao sam rat, prošao sam prvih pet godina pljačkaške pretvorbe i privatizacije. Tada su nas uvjeravali da nije apsolutno vrijeme za bilo kakve zahtjeve radnika, a kroz isto vrijeme mnogi su popljačkali naše tvornice. Danas nas uvjeravaju da nije vrijeme za ovakve zahtjeve i prosvjede, a na dnevnoj bazi se netko bogati, na dnevnoj bazi netko špekulira i na dnevnoj bazi imamo ratne profitere, izjavio je predsjednik SSSH.
Dotaknuo se i profita koji se ostvaruje u privatnom sektoru.
- Točan je podatak da je 336 posto rastao profit u proteklih nekoliko godina, a da su plaće u gospodarstvu, da su plaće rasle 70 i nešto posto. Točna je činjenica da od ukupno zajedničke stečene stvorene vrijednosti 40 posto ostaje za dividende i za profit, a preostalih 60 posto ide za sve druge troškove. To su podaci koje je objavio Večernji list, podaci koji su relevantni i nije ih nitko još dosad demantirao. Dakle tu je prostor za povećanje plaće.
- Od 950.000 zaposlenih u gospodarstvu, na razini privatnog sektora 2/3 poslodavaca obračunava bruto plaće na minimalnu plaću ili 50 do 100 EUR veću plaću od toga, rekao je Novosel i upitao: kako u sektoru turizma, koji je najjači sektor u Hrvatskoj i koji s više od 20% sudjeluje u kreiranju BDP-a, Udruga poslodavaca u turizmu ne može prihvatiti veću bruto plaću od 1250 EUR bruto? Raspon plaće koju je HUP nudio sindikatima i jedino prihvaćao je 1050 eura spram 1250 eura. Istodobno vidite oglase kako konobari u sezoni primaju neto od 1500 do 1700 eura, kuhari od 2.000 do 2500 eura. Onda se postavlja pitanje kako to, ako im zakonski mogu isplatiti maksimalno 900?
Zašto su mirovine toliko niske?
Novosel navodi da postoji nekoliko razloga zašto su mirovine u Hrvatskoj niske. Istaknuo je da je uvedeni drugi stup "rak rana" hrvatskog mirovinskog sustava i da će od njega imati koristi samo oni s ekstra visokim plaćama jer manje ide za generacijsku solidarnost.
- Druga činjenica je da se 2010. godine ukinulo 10 najboljih godina staža za utvrđivanje mirovine. Slovenija danas ima 24 godine najboljih godina za utvrđivanje mirovine. Hrvatska je pet godina bila u ratu, pet godina su se plaće u gospodarstvu obračunavale na razne načine, ali najmanje legalno i najmanje je bilo uplata doprinosa za mirovinsko. Radnici su u tih pet, pa sljedećih još pet godina, izgubili strahovito puno i nitko to ne želi priznati. Prema tome, najmanje što Vlada danas može učiniti je ostavite se svih ovih formula 70, 30, 85, 15. S tim formulama nikada neće umirovljenici imati standard u Hrvatskoj, nego ako ništa drugo, barem izbrišite onih 10 godina od 90. do 2000. i za preostale godine utvrdite mirovine, poručio je Novosel.
Vidišu je nejasno kako se došlo do podatka da 11 milijardi eura odlazi na korupciju. Netočnima smatra i izjave da su ljudi u državnim službama ondje zaposleni po "stranačkim linijama".
- Niti imamo sve ministre koji su u HDZ-u, koji su uopće stranački opredijeljeni, niti sve državne tajnike, a kamoli službenike, rekao je. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u kojemu je on državni tajnik jedno je, kako kaže, od najboljih što se tiče povlačenja sredstava iz EU fondova. Odbacuje ocjene o tome da u državnim službama postoji korupcija te da su svi "stranačkim linijama" ondje zaposleni. Ti ljudi rade vrlo odgovorne poslove, dodao je.
U vezi sa zahtjevima za povećanje plaća i mirovina, Vidiš tvrdi da je postojao rast, pa i kad je bila COVID kriza. Minimalna plaća i plaće u državnoj službi, kaže, od 2016. su udvostručene, a i više od toga, posebno mirovine onima koji imaju najniže. Ne vidi trenutačno prostor za povećanje plaća i mirovina.
- Nije problem povećati plaće ili bilo koje drugo davanje. Pitanje je otkud. To je moguće jedino kroz rezanje, kroz neodgovornost i kroz zaduženje, rekao je Vidiš.
Cijelu emisiju pogledajte u priloženom videu
Izvor: HRT
Samo organizirani u sindikat, radnici mogu kolektivno pregovarati s poslodavcem o svojim plaćama i uvjetima rada, te organizirati štrajk ako se s njim ne mogu dogovoriti o ovim pitanjima.
