Europska direktiva o transparentnosti plaća koju Hrvatska mora uvrstiti o zakonu o radu do lipnja iduće godine omogućava radnicima da zatraže podatke o svojoj plaći i o prosječnim plaćama kolega i kolegica koji rade isti ili sličan posao. Hoće li to donijeti veću pravednost ili otvoriti neke nove napetosti na radnim mjestima? Kako u praksi definirati jednak rad i rad jednake vrijednosti? Tko će to procjenjivati i prema kojim kriterijima? Što će još donijeti izmjene zakona o radu? O tome su u emisiji U mreži prvog govorili VD ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu Anita Zirdum, glavna direktorica HUP-a Irena Weber, predsjednik SSSH Mladen Novosel, a telefonom se pridružila i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

Transparentnost plaća će otvoriti Pandorinu kutiju, i to ne u državnom i javnom sektoru, već na razini gospodarstva – u privatnim tvrtkama, ali i onima koje su u državnom vlasništvu poput HEP-a, Hrvatskih voda ili Hrvatske pošte, ističe Novosel i dodaje da osim toga, Hrvatska bi do kraja godine trebala usvojiti Akcijski plan o pokrivenosti kolektivnim ugovorima na nacionalnoj razini, od minimalno 80 posto, kako nalaže europska Direktiva o primjerenoj minimalnoj plaći. 

Imamo još jedan dodatni veliki problem. Čak i tamo gdje mi kolektivnim ugorima ugovorimo raspone plaće, masa poslodavaca danas u privatnom sektoru si daje za pravo da potpuno netransparentno i nezakonito pojedinim radnicima daje posebne ugore o plaći, koji su tajna. Dakle, postoji jasan određen koeficijent za neko radno mjesto, ali taj radnik je očito važniji poslodavac od nekog drugog radnika, i on dobije poseban ugovor o plaći, kazao je Novosel.

U Hrvatskoj je 1994. godine na snazi bio temeljni kolektivni ugovor za gospodarstvo u kojem se regulirao raspon plaća od koeficijenta 1,0 do 3,2, čime su se jasno opisala radna mjesta. Uvođenjem Zakona o radu 1995. godine i početkom sklapanja kolektivnih ugovora između sindikata i poslodavaca, sve je otišlo u jednu drugu dimenziju. 

Danas je poslodavac, temeljem Zakona o radu, ako ima više od 20 zaposlenih, dužan izraditi pravilnik o radu. U njemu bi trebao biti i pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, istaknuo je Novosel i dodao ja vas pitam, kako radnik danas može biti produktivan ako on ne zna kako može napredovati, ako se njemu u ugovoru o radu napiše da je to njegov opis poslova, ali da radi i druge poslove po nalogu poslodavca. I onda u praksi često taj isti radnik radi poslove daleko složenije za istu plaću. Neki drugi radnik koji ima, pod navodnicima, taj neki veći koeficijent, radi iste poslove.

Cijelu emisiju možete poslušati na linku.

Izvor/Screenshot: HRT