Od ukupnog broja za novo zapošljavanje izdano je 76.700 dozvola, 64.009 za produljenje dozvola, te 19.467 dozvola za sezonske radnike. Najveći broj dozvola izdan je državljanima Bosne i Hercegovine (30.188), Nepala (29.579), Srbije (23.145),  Filipina (16.195) i Indije (14.500). 

Učlanjivanje u sklopu projekta „Vrijeme je za radnike“

U sklopu projekta „Vrijeme je za radnike“, sufinanciranog sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus, stručna suradnica na projektu Višnja Katalinić, obavlja terenske posjete i pruža podršku udruženim sindikatima pri učlanjivanju stranih radnika. Sindikati udruženi u SSSH ne vode odvojenu statistiku učlanjenja stranih radnika, tako da broj učlanjenih možemo pratiti od početka aktivnosti projekta „Vrijeme je za radnike“. Do sada je učlanjeno oko 50 radnika učlanjenih u SGH, STH, STUH i Sindikat TIGER, a uglavnom dolaze iz Nepala i Filipina, ističe Katalinić.  
"Strani radnici često dolaze s različitim iskustvima i predrasudama vezanima uz sindikate, što su prije svega kulturološke razlike koje je moguće razbijati isključivo kroz dvosmjernu komunikaciju i kontinuirani rad na terenu. U tom je procesu važno sindikat predstavljati jednostavno i jasno - kao zajednicu radnika kojoj je cilj poboljšanje radnih uvjeta, pri čemu je pravo na sindikalno udruživanje zajamčeno Ustavom. Važno je pritom razlikovati sindikat od drugih aktera koji pružaju podršku stranim radnicima, poput udruga za čije usluge nije potrebno članstvo. Iako i jedni i drugi imaju važnu ulogu, sindikat se ne temelji na jednokratnoj ili isključivo individualnoj pomoći, nego na dugoročnom i kolektivnom djelovanju. To se jasno vidi i u razlozima učlanjenja: strani radnici se ne učlanjuju primarno radi rješavanja konkretnih problema, već zbog osjećaja sigurnosti - da imaju kome postaviti pitanje, provjeriti informaciju i zatražiti pomoć ako zatreba - te zbog osjećaja pripadanja zajednici radnika", kaže Katalinić.

Najčešća kršenja prava

Najčešća kršenja prava stranih radnika odnose se na neisplatu ili neispravnu isplatu prekovremenih sati, te na kašnjenje plaće. Uz ta klasična kršenja radnih prava, važno je istaknuti i sustavni problem vezan uz njihova prava u upravnom postupku, koji proizlazi iz samog zakonodavnog okvira. 
"Strani radnici su u izrazito ovisnom položaju prema poslodavcu jer nemaju mogućnost samostalnog uvida u to je li podnesen zahtjev za dozvolu za boravak i rad, o kojoj ovisi zakonitost njihova boravka i rada u RH. U praksi se tako može dogoditi da strani radnik radi, iako uopće nije svjestan da se nalazi u nezakonitom statusu, isključivo zbog propusta ili namjernog postupanja poslodavca", zaključuje Katalinić.