
Tečajevi u trajanju od šest sati proveli su se u okviru sustava sindikalne edukacije EDUCA@SSSH, u sklopu projekta „Vrijeme je za radnike“, koji se provodi uz financijsku potporu Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus. Edukacije su vodili Nediljka Junaković, koordinatorica edukacijskih programa SSSH, Višnja Katalinić, stručna suradnica za projekte i Darko Šeperić, izvršni tajnik SSSH za javne politike, projekte i edukaciju.
U Hrvatskoj neograničeno pravo boravka i rada imaju hrvatski i državljani EU, dok je državljanima trećih zemalja potrebna dozvola za boravak i rad. Izmjenama Zakona o strancima krajem 2020. ukinut je sustav kvota te se dozvole izdaju bez brojčanog ograničenja, ako se dokaže da na tržištu rada nema domaćih radnika. Test tržišta rada nije proveden u 87 % slučajeva, puno je iznimki i ne provodi se za deficitarna zanimanja poput graditeljstva ili turizma i ugostiteljstva. Time je Hrvatska uvela vrlo liberalan sustav zapošljavanja stranih radnika.
Kako bi ispravila nedostatke, Vlada RH je početkom veljače 2026. Saboru uputila izmjene Zakona o strancima kojima se za strane radnike kao uvjet za produljenje dozvole uvodi obveza učenja i polaganja ispita iz hrvatskog jezika, a omogućuje im se i lakša promjena poslodavca. Ipak RH i dalje nema definiranu migracijsku i integracijsku politiku, a kapaciteti javnih službi se ne proširuju sukladno broju stranih radnika.
Neki od problema stranih radnika u Hrvatskoj su ranjivost u prvoj godini rada, nesamostalan uvid u dozvolu za boravak i rad, dolazak preko agencija za privremeno zapošljavanje i posredovanje, 60 % stranih radnika nema izabranog liječnika opće medicine.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova RH u 2025. godini izdano je 170.723 dozvola za boravak i rad (za novo zapošljavanje 80.365, 70.275 za produljenje i 20.083 za sezonski rad). Najviše stranih radnika stiglo je iz:
Bosne i Hercegovine - 32.225,
Nepala - 31.708,
Srbije - 24.278,
Filipina - 17.629,
Indije - 15.400,
Sjeverne Makedonije – 11.856,
Kosova – 6.355,
Uzbekistana – 5.521,
Egipta – 5.504 i
Bangladeša – 3.404.
Strani radnici čine više od 8 % radne snage u Hrvatskoj.
Sindikalni povjerenici koji su sudjelovali na edukacijama stigli su iz različitih dijelova gospodarstva od trgovine, turizma i ugostiteljstva, industrije, farmacije, zdravstva, komunalne djelatnosti i ostalih. Svi su se oni susreli sa stranim radnicima na svom radnom mjestu o čemu su podijelili iskustva i aktivno sudjelovali u dijelu tečaja koji nudi savjete za učlanjivanje stranih radnika.
Strani radnici, pa i oni iz zemalja s kojima Hrvatska nema puno geografskih i kulturnih poveznica, dio su naše realnosti i malo je vjerojatno da će bilo koja promjena ekonomske ili druge dinamike to u značajnijoj mjeri promijeniti.

Samo organizirani u sindikat, radnici mogu kolektivno pregovarati s poslodavcem o svojim plaćama i uvjetima rada, te organizirati štrajk ako se s njim ne mogu dogovoriti o ovim pitanjima.