Više od 20 milijuna ljudi trebalo bi dobiti povećanje plaća ako države članice pravilno provedu direktivu, s minimalnim plaćama koje odgovaraju troškovima života i većim brojem radnika obuhvaćenih kolektivno ugovorenim plaćama.

Direktiva o minimalnoj plaći ima potencijal promijeniti igru ako se pravilno provede, ne samo osiguravajući osnovne stope plaća u skladu s troškovima života, već i da više ljudi ima koristi od istinski pravednih plaća dogovorenih kroz kolektivno pregovaranje. Zato je šokantno da toliko vlada nije uspjelo ispuniti obećanja data radnim ljudima prije dvije godine. Sramotno, neki čak pokušavaju potkopati poštene plaće i kolektivno pregovaranje, kazala je Tea Jarc, konfederalna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC).

Prag „dvostruke pristojnosti” – 60 posto medijalne plaće i 50 posto prosječne plaće – sadržan u Direktivi već ima pozitivan učinak na određivanje minimalne plaće u mnogim državama članicama, prema istraživanju Europskog sindikalnog instituta. No informacije koje su pružile podružnice Europske konfederacije sindikata (ETUC) u sklopu kampanje 'Wage Up' pokazuju da većina zemalja EU-a nije ispunila rok za prijenos 15. studenoga. U vrijeme kada raste nezadovoljstvo zbog smanjenja realnog dohotka, provedba ovog zakona prvi je veliki test za novu Komisiju.

Nacionalne vlade trebaju surađivati sa sindikatima kako bi u potpunosti ispunile obećanje direktive o minimalnim plaćama. Ako to i dalje ne čine, Komisija bi to trebala provesti. Vjerodostojnost Komisije kod radnih ljudi počiva na tome jesu li obećanja koja su dali isporučena i čine li opipljivu razliku u njihovim svakodnevnim životima, dodaje Jarc.

Nacionalni sindikati kažu da među nekim vladama postoji "nedostatak političke volje" za provedbu direktive:
• Nizozemska: „U Nizozemskoj rok za provedbu neće biti ispoštovan. Ono što je još gore je to što provedbeni zakon koji je predložila vlada nije dovoljan. Ne ispunjava zahtjeve koji proizlaze iz Direktive. Europska komisija trebala bi odmah djelovati na ovo i potaknuti nizozemsku vladu da to razjasni” – FNV 
• Francuska: „Glavni je problem, po našem mišljenju, stvarni nedostatak političke volje od strane francuske vlade da radi sa sindikatima i organizacijama poslodavaca na ambicioznom prijenosu Direktive. Vlada smatra da je francuski zakon već usklađen i da nema ništa značajno za dodati ili izmijeniti.” – CGT
• Poljska: “Nema šanse da to bude gotovo do kraja ove godine. Sa stanovišta sindikata, problem je prije svega u tome što konkretno prijedlog Zakona o kolektivnim ugovorima ne sadrži preambiciozne odredbe koje bi mogle iz temelja poboljšati obuhvat kolektivnog pregovaranja.” - NSZZ SOLIDARNOSC

Sindikati su također istaknuli primjere nacionalnih vlada koje su poduzele mjere koje će smanjiti plaće i pokrivenost kolektivnim pregovorima.
• Češka: “Vlada je, bez konzultacija sa socijalnim partnerima, uvela amandman na Zakon o radu koji je ukinuo koncept ‘zajamčenih plaća’ za radnike u privatnom sektoru. To znači da bi radnici iz privatnog sektora sada dobivali manje jer bi nova opća minimalna plaća bila ispod sadašnje zajamčene minimalne plaće.” – CMKOS
• Luksemburg: “Ministar rada pokušava potkopati ciljeve direktive otvarajući put delegatima koji nisu sindikalni da pregovaraju o kolektivnim ugovorima u nedostatku sindikata s nacionalnom reprezentativnošću.Riječ je zapravo o ciljanom napadu luksemburške vlade na sindikate s jasnim ciljem smanjenja njihovog utjecaja.” - OGBL i LCGB
• Latvija: Vlada pokušava „uvesti pravo jednostranog povlačenja iz kolektivnih ugovora i izbrisati pravo korištenja kolektivnog ugovora kao odlučujućeg faktora u konkurenciji u javnoj nabavi. To je jasno u suprotnosti s ciljevima Direktive o minimalnoj plaći.”- LBAS

Izvor: ETUC
Fotografija: Krzysztof Hepner/Unsplash.com