
Crnogorski premijer Milojko Spajić predstavio je 17. rujna 2026. novi Vladin program „Euro Model“, kojim se predviđa uvođenje triju razina minimalne neto plaće. Prema najavljenom modelu, minimalna plaća iznosila bi 1000 € za radna mjesta koja zahtijevaju osnovno ili niže obrazovanje, 1250 € za srednjoškolsko obrazovanje te 1400 € za radna mjesta koja zahtijevaju visoko obrazovanje.
Reforma uključuje i ukidanje doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, kao i najavu da će se financiranje mirovinskog sustava ubuduće u većoj mjeri oslanjati na državni proračun. Dok crnogorska vlast očekuje povećanje životnog standarda, poslodavci upozoravaju na moguće posljedice za troškove poslovanja i zaposlenost. Za provedbu najavljenih promjena potrebna je i parlamentarna potvrda.
Potrebu za razlikovanjem minimalnih plaća prema složenosti poslova SSSH je istaknuo još u travnju 2025., kada je predstavio inicijativu za tri razine minimalne bruto plaće. Predlagalo se 1000 € za poslove niže, 1500 € za poslove srednje i 2000 € za poslove više razine složenosti.
„U Hrvatskoj trenutno radi više od 100.000 radnika koji zarađuju tek malo više od minimalne plaće, bez obzira na to što su njihovi poslovi složeniji od poslova radnika koji primaju minimalac. Ostale plaće, koje obuhvaćaju srednje i visoko složene poslove, nisu rasle ni približno istom dinamikom kao minimalna plaća. Radnici se osjećaju diskriminirano i podcijenjeno jer rade za gotovo istu bruto plaću kao i oni koji obavljaju najjednostavnije poslove," kazao je Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a, prilikom predstavljanja inicijative na kojoj su govorili i predstavnici sindikata potpisnika dva granska kolektivna ugovora - za ugostiteljstvo i graditeljstvo.
Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH), upozorio je da su u ugostiteljstvu razlike između najjednostavnijih i najzahtjevnijih poslova gotovo nestale. Unatoč četirima platnim razredima iz granskog kolektivnog ugovora, razlika između najniže i najviše minimalne plaće 2025. iznosila je svega deset eura (970 i 980 €). STUH je zato tražio povećanje plaća u svim platnim razredima razmjerno rastu minimalca.
Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH), upozorila je na nepoštivanje kolektivnog ugovora, prema kojemu je definirano 13 kategorija i potkategorija složenosti poslova. Poslodavci radnike često raspoređuju u niže kategorije, a razliku nadoknađuju neoporezivim isplatama. SGH je zato zahtijevao poštivanje ugovorenih plaća i učinkovitiji nadzor njihove primjene.
SSSH je predložio pokretanje pregovora s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) o sklapanju Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo ili drugog sporazuma kojim bi se osigurale minimalno prihvatljive razlike između plaća za poslove različite složenosti i odgovornosti.
Nakon predstavljanja inicijative SSSH je pitanje sve većih razlika između složenosti poslova i stvarnih primanja nastavio otvarati kroz socijalni dijalog. U prosincu 2025., ta tema uvrštena na dnevni red Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) na kojem je dogovoreno formiranje radne skupine na tripartitnoj razini.
Crnogorski model donosi važnu promjenu jer se minimalna plaća više ne bi određivala jedinstveno za sve radnike, nego prema razini obrazovanja potrebnoj za obavljanje posla. Tako bi radnici na složenijim radnim mjestima imali pravo na višu minimalnu plaću, čime se nastoje smanjiti razlike između zakonskog minimuma i stvarne vrijednosti rada.
Ostaje otvoreno pitanje kako će se takav sustav odraziti na poslodavce, zaposlenost i cijene te hoće li najavljeni iznosi biti dovoljni za dostojanstven život radnika. Posebno će biti važno kako će se u praksi utvrđivati potrebne kvalifikacije i osigurati da se različite razine plaća doista primjenjuju prema zahtjevnosti poslova.
Samo organizirani u sindikat, radnici mogu kolektivno pregovarati s poslodavcem o svojim plaćama i uvjetima rada, te organizirati štrajk ako se s njim ne mogu dogovoriti o ovim pitanjima.