Zadaća Zakona o radu je dvojaka  ̶  s jedne strane on jamči minimalna prava radnicima, a s druge postavlja okvir unutar kojega radnik i poslodavac pregovaraju i ugovaraju uvjete rada. Radno pravo nastalo je u 19. stoljeću upravo uključivanjem države u ugovorne odnose radnika i poslodavca. Do toga je došlo jer je država prepoznala da je radnik slabija strana u tom odnosu i da je njegovu ili njezinu poziciju potrebno osnažiti. Stoga, iako se uvjeti rada u principu definiraju kroz ugovor o radu i mijenjaju kroz kolektivne ugovore, izmjene Zakona o radu uvijek signaliziraju promjenu u odnosu moći između radnika i poslodavaca općenito, a u širem smislu i promjenu odnosa države prema ekonomsko-socijalnim pravima i položaju građana.

Zakon o radu, međutim nije jedini propis koji uređuje radnička prava u Hrvatskoj. Tu su i drugi zakoni kojima se uređuju druga prava iz radnog odnosa (npr. Zakon o zaštiti na radu), radni odnosi za pojedine kategorije radnika ili segmenti tih radnih odnosa (npr. Zakon o državnim i lokalnim službenicima, Zakon o visokim učilištima), kao i velik broj pravilnika i drugih podzakonskih akata, a ne treba zaboraviti ni međunarodne izvore kao što su konvencije Međunarodne organizacije rada. Od propisa koji uređuju radne odnose neodvojivi su i propisi i mjere koje se bave politikama zapošljavanja.

SSSH se zalaže za radno zakonodavstvo i sustav radnih prava koji radnicima doista može pružiti efikasnu zaštitu njihovih prava i omogućiti im da o svojim pravima pregovaraju.

Ovo je od posebne važnosti u trenutnim okolnostima na tržištu rada, posljedica više desetljeća zanemarivanja uloge rada i radnika u društvu i društvenoj proizvodnji. Cilj radnog zakonodavstva i njegovih promjena ne može biti poticanje gospodarstva i poduzetničke aktivnosti, niti ono može biti jedini regulator odnosa radnika i poslodavaca. Sustav radnih odnosa mora počivati na kolektivnim ugovorima kako bi se prepoznale specifičnosti u pojedinim djelatnostima. Važan dio našeg djelovanja je praćenje primjene radnog zakonodavstva. Svakodnevnim kontaktom s našim članovima i sindikatima, pružanjem pravne pomoći, te podnošenjem prijava, predstavki, traženjem tumačenja i pokretanjem sudskih sporova, radimo na tome da zakon u praksi ostvaruje svoju svrhu. O zlouporabama i pravnim prazninama informiramo nadležna tijela i tražimo intervencije.

Kako je položaj radnika nužno sagledavati u cjelini, za oblikovanje naših stavova često provodimo i empirijska istraživanja o tome kakvi su doista uvjeti rada u Hrvatskoj. U sadržajnom smislu, SSSH se zalaže za zaustavljanje trenda fleksibilizacije radnih odnosa i proširenje radnopravne i socijalne zaštite na sve osobe koje u Hrvatskoj rade i žive od svog rada. Smatramo da svatko u Hrvatskoj treba imati pravo na rad po mjeri čovjeka - rad koji je dobro plaćen, ne ugrožava fizičko i psihičko zdravlje, omogućuje učenje i napredovanje na radnom mjestu pruža sigurnost putem ugovora o radu na neodređeno vrijeme i pokrivenost sustavom socijalne sigurnosti, radnicima omogućuje glas na radnom mjestu uključujući slobodu sindikalnog organiziranja i djelovanja, te se odvija u radno vrijeme koje svojom količinom i načinom organizacije ostavlja dovoljno prostora za privatan život i njegovo planiranje.