Pristupačnost
Pristupačnosti
loading

Izmjene i dopune Zakona o strancima

Vlada RH je Hrvatskom saboru uputila na usvajanje izmjene Zakona o strancima kojima se uvodi obveza učenja i polaganja hrvatskog jezika i lakša promjena poslodavca. 

Predloženim izmjenama i dopunama uređuje se:
•    preuzimanje Direktive (EU) 2024/1233 o jedinstvenoj dozvoli za boravak i rad državljana trećih zemalja te zajedničkim pravima radnika,
•    provedba više Uredbi EU iz područja međunarodne zaštite, graničnih provjera, postupaka azila i vraćanja,
•    uređenje zapošljavanja državljana trećih zemalja,
•    uvođenje poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma kao uvjeta za produljenje dozvole nakon godinu dana boravka,
•    omogućavanje privremenog boravka radi studiranja do tri godine,
•    propisivanje izdavanja dugotrajne vize (D) za određene kategorije stranaca koji zahtjev za privremeni boravak podnose u policiji,
•    usklađivanje prekršajnih odredbi s materijalnim odredbama zakona.

Uvodi se dubinska provjera državljana trećih zemalja na vanjskim granicama, neovisni nadzor poštivanja temeljnih prava u postupcima provjere i azila te granični postupak povratka za osobe kojima je azil odbijen.
Izmjene bi trebale dati brži odgovor na potrebe tržišta rada, administrativno rasterećenje i učinkovitije izdavanje dozvola, uz bolju zaštitu i zadržavanje stranih radnika te očuvanje sigurnosnih standarda.

Uvedena je obveza učenja hrvatskog jezika i polaganja ispita razine A1.1 nakon godinu dana boravka u Hrvatskoj kao uvjet za produljenje dozvole. 

SSSH podržava cilj uvođenja obveze znanja hrvatskog jezika, ali smatra da prijedlog nije sustavno razrađen te da, bez osiguranih kapaciteta i prilagođenih programa, može dovesti do administrativnih prepreka i negativnih posljedica za tržište rada. Nisu razjašnjeni troškovi, rokovi ni situacije promjene poslodavca, a izuzeće govornika južnoslavenskih jezika može biti diskriminatorno. Restriktivne mjere opravdane su tek nakon stvarnog osiguravanja mogućnosti učenja jezika.

Stranim radnicima olakšava se promjena zanimanja kod istog poslodavca te promjena poslodavca nakon šest mjeseci bez nove dozvole, uz ograničenja za deficitarna zanimanja prema području i testu tržišta rada.
Rok za rješavanje dozvole produljuje se na 90 dana, dopuštena nezaposlenost na tri, odnosno šest mjeseci, a sezonske dozvole vrijedit će do tri godine. Privremeni boravak radi studiranja produljuje se na tri godine.

Poslodavci s utvrđenim nepravilnostima bit će godinu dana na „crnoj listi“ i neće moći dobiti nove dozvole za boravak i rad. Obveza prijave prestanka ugovora prelazi na poslodavca, elektroničkim putem, dok je strani radnik dužan u roku od pet dana obavijestiti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Ako odbije posao koji mu ponudi HZZ, gubi dozvolu.

SSSH je po pitanju odlučivanja o zahtjevu za izdavanje dozvole za rad i boravak skrenuo pozornost na odredbu kojom se propisuje da državljanin treće zemlje može započeti s radom na temelju navedenih potvrda koje se uručuju poslodavcu. Postavlja se na pitanje na koji je način radnik o čijem se zakonitom radu radi obaviješten o tome da je potvrda uručena poslodavcu (odnosno zahtjev pozitivno riješen) i je li isto u skladu s ciljem odredbe i načelima upravnog postupka. 

Povećava se uvjet za pozitivno mišljenje HZZ-a, pa poslodavac mora imati najmanje 10 % domaćih ili EU radnika u odnosu na broj zaposlenih državljana trećih zemalja.

U praksi sindikati i druge neprofitne organizacije ne mogu dobiti pozitivno mišljenje HZZ-a jer se traži obavljanje „gospodarske aktivnosti”. SSSH smatra da je riječ o pogrešnom tumačenju te predlažemo izmjene koje bi izrijekom omogućile zapošljavanje stranih državljana i registriranim, aktivnim neprofitnim organizacijama koje za to imaju legitimnu potrebu.

Jasnije se uređuje i nadzor Državnog inspektorata nad smještajem sezonskih radnika.

U prvih devet mjeseci 2025. izdano je 136.194 dozvola, što je manje nego u istom razdoblju 2024. godine kada ih je bilo 158.837.

Izvor: Vlada RH

Pratite nas

Uzmi stvaru svoje ruke

Samo organizirani u sindikat, radnici mogu kolektivno pregovarati s poslodavcem o svojim plaćama i uvjetima rada, te organizirati štrajk ako se s njim ne mogu dogovoriti o ovim pitanjima.

Učlani se