Građani se opet osjećaju kao da ih netko pravi blesavima pa pitaju - ako sad počne snižavanje cijena proizvoda i ako oni sad mogu bit jeftiniji, zašto se prvotno dopustilo njihovo divljanje i zašto smo iste te proizvode mjesecima morali plaćati puno skuplje?
I građani su potpuno u pravu kad se to pitaju. Još sam lani, u travnju, kad je započela invazija Rusije na Ukrajinu, a čekao nas je i prelazak na euro, upozoravao da će uslijediti lančana reakcija i da će se morati ići na administrativno ograničenje, odnosno zamrzavanje cijena kako bi se spriječilo njihovo divljanje. No tad je stav Vlade bio da smo zemlja tržišnog gospodarstva i slobodnog formiranja cijena i da se tu ništa ne može učiniti. A onda je već u lipnju bilo vidljivo da cijene divljaju. U rujnu smo opet upozoravali Vladu da mora reagirati, ali Vladi je to povećanje cijena bilo od financijskog interesa jer povećanje donosi veći priljev u proračun. Stoga nije reagirala sve do siječnja ove godine kada je shvatila da će zbog svega toga imati veliku političku štetu. A to koliko su cijene narasle od 1. siječnja ove godine uopče nije usporedivo s onim što se događalo od lipnja do prosinca prošle godine kada su trgovci krizu u Ukrajini i prelazak na euro iskoristili doslovno za divljanje cijena. 

Hoće li onda novi Vladin paket antiinflacijskih mjera imati ikakvog efekta?
Vlade zemalja članica EU ciljanom su politikom uvođenja sankcija prema Rusiji odabrale i put skuplje energije pa su morale preuzeti i odgovornost da nekim mjerama, osobito građanima slabijeg imovinskog stanja, ublaže udar na standard. Ali sad više nije izvanredno stanje i mi imamo već peti paket, a rat u Ukrajini se nastavlja i dalje. U cijeloj toj priči nastalo je i mnogo ratnih profitera. I u svemu tome Vlada je morala donijeti novi paket mjera. No postavlja se pitanje - što ako Europska komisija kaže da se te mjere moraju postupno ukidati. 

Vlada i premijer Andrej Plenković uporno tvrde da baš svi građani sad žive bolje nego prije, a zbog Vladinih poteza imaju bolji standard, no građani nikako da osjete taj boljitak. Njima je sve gore i gore. Tko tu kome laže?
Jedna definicija kaže da je statistika skup netočnih podataka. I ako statistički prikazujete da su mirovine rasle i da sad iznose 47 posto od prosječne plaće, pokušajte to objasniti umirovljenicima koji imaju 200-300 eura mirovine. Neki se izvlače na statistiku, a izgubili su osjećaj za stvarnost, odnosno za to kako ljudi stvarno žive.

Izvor: Večenji list (17.09.2023)